10.listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ukoliko smo mentalno zdravi mi ostvarujemo vlastite sposobnosti, svakodnevno se uspješno nosimo sa stresom i pridonosimo široj zajednici jer na poslu radimo učinkovito i produktivno.
Biti mentalno zdrav ne znači samo „ biti mentalno bolestan“, nego obuhvaća više razine funkcioniranja čovjeka kao ljudskog bića koje ima potrebe i može ostvariti svoje potencijale. Ukoliko u našoj okolini postoje nepovoljne okolnosti ili ih mi sami stvaramo uključujući se u rizična ponašanja, vrlo je izgledno da će nam se pojaviti određene teškoće sa mentalnim zdravljem.
Aktualna nepovoljna okolnost koja trenutno zahvaća praktički cijeli svijet je koronavirus, nju ne možemo „maknuti“ vlastitim trudom i radom, kroz nju trebamo proći – nadajmo se što snažniji i sa što manje posljedica po mentalno zdravlje.
Neka istraživanja u EU već ukazuju na dvostruko viši porast odraslih koji prijavljuju simptome depresije u odnosu na razdoblje prije pandemije. Otprilike 20% osoba prijavilo je negativne promjene u apetitu, gubitak interesa za normalne životne aktivnosti, poteškoće u koncentraciji i ostale teškoće u svakodnevnom ponašanju i doživljavanju. Koronavirus izaziva znatan stupanj straha, osobito među rizičnim skupinama starijih osoba i onih s narušenim zdravljem. Pokazao se i porast prekomjernog pijenja alkohola i zloupotrebe različitih sredstava ovisnosti, a nažalost povećao se i broj suicidalnih misli i postupaka. Ukoliko je narušeno mentalno zdravlje, pogoršava se i tjelesno jer su oni usko povezani.
Postupanje sa vlastitim strahom
U svakodnevnom životu, strah nije emocija koju volimo i želimo osjećati, ali on nam pomaže da obraćamo pažnju na moguće izvore prijetnje te da se pobrinemo za sebe – naš vlastiti alarmni sustav koji nam javlja da nešto nije u redu. Međutim, pretjerani strah i panika mogu nam više odmoći nego pomagati jer drastično narušavaju svakodnevno funkcioniranje. Kada prepoznamo da smo preplavljeni te da nam briga pojačano dobro je zapitati se ova pitanja:
U današnje vrijeme informacije su lako dostupne, ali to ne znači da su provjerene – kako se ne bismo uzrujavali lažnim vijestima važno je naći i pratiti provjerene i vjerodostojne izvore informacija. Dobro je biti kontinuirano informiran, ali ne pretjerano i stalno. Sasvim je dovoljno 1-2 puta dnevno provjeriti novosti vezane uz ovu temu, a u redu je i manje.
Iracionalne misli mogu biti jako neugodne, ali i značajno pogoršavaju mentalno zdravlje osobe. Stoga je poželjno uloviti se u borbu s njima i staviti ih pod kontrolu, kako bismo racionalnije promišljali o situaciji, a ne instinktivno. Neka od pitanja koja nas mogu dobro usmjeriti su Postoji li razlog zbog kojeg mislim da sam ja osobno u riziku od zaraze? Jesam li bio u kontaktu s mogućim slučajevima zaraze? Držim li se preporučenih mjera kako bi se rizik od zaraze smanjio na minimum?
Ukoliko se ponašamo na način da štitimo sebe, ponašamo se odgovorno prema svom zdravlju, ali i zdravlju drugih osoba. Premda je pandemija negativno iskustvo, ona je odlično vrijeme za podsjetiti se na važnost ulaganja u vlastito zdravlje te prigrliti ju kao priliku za usvajanja novih zdravijih stilova života. Dovoljna količina sna, prehrana i fizička aktivnosti su višestruko potvrđene istraživanjima, kao važne odrednice mentalnog i fizičkog zdravlja. Preispitajte vlastite životne navike i potaknite se na usvajanje novih.
Kako bismo jačali vlastitu mentalnu otpornost poželjno je stresnim reakcijama pristupati empatično i s naglašavanjem nade. Oko nas možda postoje osobe koje su pod većim strahom i zabrinutošću od nas, pomaganje i utjeha drugih mogu imati blagotvoran utjecaj i na našu mentalnu otpornost. Pritom je važno poticati optimizam, ali ne negirati realne rizike. Svakome je „njegov strah realan“ pa nije u redu druge osuđivati ili podcjenjivati. Važno je međusobno povezivanje i davanje podrške i pomoći jedni drugima, ljudi su socijalna bića i iznimno nam znači kontakt te povezanost s drugima, makar ona bila i virtualna.
Istraživanja su pokazala kako se optimizam može naučiti i vježbati! Osobito se korisnim pokazala vježba „Najbolji budući ja…“. Uputa ide otprilike ovako „Zamislite sebe u budućnosti, nakon što je sve što se trebalo dogoditi završilo najbolje što može. Trudili ste se i uspjeli postići svoj cilj/ciljeve…“. (Zamislite svoje buduće osobine, odnose, uspjehe.) Potom je potrebno navesti svoja zamišljanja koristeći rečenice poput „U budućnosti ja ću biti/raditi…“, te potom te rečenice složiti u povezanu priču i zapisati ih. Na primjer, „U budućnosti, kad prođe ova epidemija, ja ću naći vrijeme za vidjeti svoje prijatelje. Kad se sve opet normalizira, ja ću jednom tjedno ići u poslije podnevnu šetnju sa svojim djetetom/suprugom. Ja ću svaku drugu nedjelju pozvati prijatelje na ručak. Kad sve prođe, ja ću biti organizirana i brže ću rješavati poslovne obaveze, zato ću biti učinkovitija i neću trebati kod kuće dovršavati zadatke. Kad sve prođe, ja ću biti zadovoljna osoba jer ću znati da smo odgovorno prošli kroz ružan period i dobro se brinuli jedni o drugima.“
Marija Crnković, prof. psihologije
Naslovna fotografija preuzeta s https://www.czm.hr/zastita-mentalnog-zdravlja
