Čitajući priču o crnom labudu, kojeg je jato odbacilo i skoro očerupalo samo zbog njegovog vanjskog izgleda i crnog perja, prisjetila sam se jednog događaja u mojem djetinjstvu.
Kad sam bila malena, u vrtiću sam se osjećala poput crnog labuda. Htjela sam se družiti i igrati s jednom skupinom djece, ali oni me nisu htjeli primiti u svoje društvo. U početku nisam shvaćala zašto, ali sam kasnije saznala jer sam ih upitala razlog. Oni su odgovorili da imam tamnu boju kože i da je to razlog zbog kojeg se ne žele družiti sa mnom. Nisam razumjela zašto se zbog moje boje kože ne mogu družiti s njima. Bila sam u potrazi za drugom skupinom djece koja bi bila voljna igrati se sa mnom. Našla sam ju i oni su me primili.
Tako sam na kraju bila sretna zato što sam našla prijatelje bez obzira na moju boju kože.
Kiyomi Ruba Kartoredjo, 5. b
(mentorica Karla Virgilio)
Image by talib abdulla from Pixabay
