ZARO | Divovi koji su nekada hodali Zemljom

DINOSAURI su jedna od najnevjerojatnijih stvorenja koja su ikada hodala Zemljom. Vladali su našim planetom više od 160 milijuna godina.

Na početku razdoblja trijasa, prije nekih 250 milijuna godina, postojale su dvije glavne skupine kopnenih gmazova, sinapsidi koji su bili najbrojniji i arhosauri. Krajem trijasa, prije otprilike 213 milijuna godina, Arhosauri su postali dominantni. U njih su se ubrajali krokodili, pterosauri i dinosauri. U usporedbi sa sinapsidima ,dinosauri su bili bolji gotovo u svemu. Dinosauri su bili veći, okrutniji, brži. Jedine druge velike životinje bili su morski gmazovi poput pleziosaura te krilati gmazovi pterosauri koji su vladali nebom.

MEZOZOIK : PRIJE 250 – 60 MILIJUNA GODINA

DOBA DINOSAURA

RAZDOBLJE TRIJASA

RAZDOBLJE JURE

RAZDOBLJE KREDE

Četinjače, ginko i paprati bili su uobičajeni. Gmazovi i vodozemci bili su rašireni. Pojavili su se prvi dinosauri, krokodili i pterosauri. Pojavili su se prvi sisavci.

Bujali su cikasi, četinjače i paprati. Pojavile su se prve ptice. DINOSAURI SU BILI GLAVNI !!! Morski gmazovi i pterosauri poprimili su mnoge oblike.

Pojavile su se prve biljke cvjetnice. Četinjače su bujale, cikasi i ginko bili su manje učestali. Dinosauri su još uvijek prevladavali među kopnenim životinjama, ali izumrli su na kraju razdoblja krede. Raširili su se maleni sisavci.

Prije 250 mil. god. 203 mil. god. 135 mil . god 65 mil .god

Dinosaure dijelimo po građi kostiju i to na dvije vrste :

oni čije je kukovlje građeno slično kao u ptica i svi su bili biljojedi
oni čije je kukovlje građeno slično kao u gmazova , jedni su se hranili mesom a jedni biljkama

Zanimljivo je da su se današnje ptice razvile iz dinosaura čije je kukovlje bilo građeno slično kao u gmazovima.

Slika 1 Triceratops je imao tri roga. Kratki rog nalazio se iznad kljuna, a dva dulja roga iznad očiju.

Najpoznatije vrste dinosaura:

MESOŽDERI :

Tiranosaur, Velociraptor, Alosaur, Dilophosaurus, Gigantosaurus, Megalosaur, Ceratosaur, Carnotaur, Pyroraptor,Utahoraptor, Spinosaur

Ta skupina spada u mesoždere. Bili su aktivni lovci. Lovili su u manjim skupinama, ali i sami. Vrebali su plijen i napadali kada bi im se za to ukazala prilika. Neki su bili i lešinari. Vjerovali ili ne neki mesožderi bili su bezubi. Umjesto zuba imali su koštane kljunove. Smatra se da su takvim kljunovima mogli otvarati jaja. Zaista su bili jako opaki. Bez obzira na veličinu, bili su glavni grabežljivci svoga doba.

TIRANOSAUR se smatra da je imao najsnažniji ugriz od svih dinosaura. Zubima trgao meso s plijena dok bi ga istovremeno stražnjim nogama pridržavao na tlu.

Slika 2 Tiranosaur je možda najpoznatiji dinosaur. Pojavio se krajem razdoblja krede. Bio je dugačak dvanaestak metara i pripadao je najvećim mesožderima. mogao je trčati do 40 km /h.

U usporedbi s golemim tijelom imao je neobično kratke prednje noge.

Slika 3 Fosil na kojem se vide Velociraptorove srpaste kandže koja je bila dugačka oko 9 cm.

Fosil je okamenjena biljka ili životinja iz prijašnjih geoloških razdoblja. Mnogi fosili omogućuju određivanje starosti neke životinjske ili biljne vrste. Znanost koja se bavi proučavanjem fosila zove se paleontologija.

BILJOŽDERI :

Brahiosaur, Titanosaur, Stegosaur, Triceratops, Pinacosaurus, Parasaurolopus,Edmontosaurus, Ankylosaur, Gallimimus, Diplodok

Ta skupina spada u biljoždere. Pojavili su se prije otprilike 220 milijuna godina. Bili su mnogo veći i od najvećih mesoždera. Ti su divovi bili vrlo rasprostranjeni tijekom razdoblja jure kada su se razvile i raznovrsne biljke. Hranili su se papratima, mahovinom i lišćem. Oni najveći koji su imali dugačke i savitljive vratove mogli su brstiti lišće s krošnji najvišeg drveća. Manji biljožderi hranili su se manjim biljkama i nižim drvećem. Nisu se nadmetali i borili za hranu jer je bilo dovoljno za sve. Bili su jako veliki krupni pa nisu mogli pobjeći od dinosaura mesoždera.

DIPLODOK je bio jedan od najduljih dinosaura. Bio je dugačak 27 metara. Imao je dugačak vrat kao i većina biljoždera. Rep mu je bio dugačak 14 metara ,što je iznosilo skoro pa polovinu njegove sveukupne duljine. Kada bi hodali izgledali bi kao viseći mostovi u pokretu jer bi im vrat ,tijelo i rep bili u skoro pa u ravnini. Istraživanja na fosilima pokazala su da Diplodok nije mogao mnogo uzdići svoj vrat , nije mogao dosegnuti lišće sa visokih krošnja drveća. Vjeruje se da je hranu uzimao sa tla kao što su paprati, nisko raslinje.

Slika 4 krdo Diplodoka

Dinosauri su bili biljojedi, mesožderi ali i svejedi. Pojedine vrste su se hranile samo mesom, neke samo biljem, a bilo je i onih koji su se hranili svime što su smatrali jestivim.

Krali su jaja, ubijali za hranu, jeli strvine, biljke, kukce…

Iz toga možemo zaključiti da se prehrana dinosaura ne razlikuje puno od prehrane današnjih životinja.

NAJVEĆI DINOSAUR

BRAHIOSAUR je jedan od najpoznatijih i najvećih dinosaura. Možemo ga usporediti sa današnjom žirafom pa reći da je on bio žirafa u doba dinosaura. Imao je dugačak i savitljiv vrat. Ponoću vrata mogao je dosegnuti krošnje drveća sa kojeg je brstio lišće. Bio je golemi dinosaur dugačak oko 25 metara, visok oko 15 metara i težak oko 16 tona. Dok se je kretao dugački vrat mu se je ljuljao. Imao je jako masivno tijelo i četiri stupaste noge, ali jako malu glavu. Hranu su gutali , nisu ju žvakali iako su imali 52 klinasta zuba. Najčešće su se kretali u velikim skupinama i većinu vremena provodili u potrazi za hranom. Njihove nosnice bile su smještene na vrhu njegove glave. Zbog toga se vjeruje da je imao istančano osjetilo njuha i vjerojatno je mogao nanjušiti hranu i druge životinje prije negoli bi ih vidio. Svojom veličinom i pojavom bio je jako zanimljiv.

Slika 5 Brahiosaurus se hrani lišćem ginka i palmi, iglicama zimzelenih biljaka i niskim raslinjem. Smatra se da su se kada bi iscrpili hranu na određenom području, selili u područja s više hrane.

Slika 6 Saltopus je bio jedva nešto veći od mačke

Saltopus ili skakutavi dinosaur je bio maleni žderač guštera i kukaca koji je živio krajem ere trijasa. Fosili tog malenog skakutavca pronađeni su jedino u Škotskoj. Težio je manje od kilograma, bio je tanak i krhak, ali je trčao vrlo brzo uzdignute glave. Kada bi ugledao kukca u zraku, skočio bi uvis i uhvatio ga u letu.

Slika 7 Avimimus bio je neobično nalik ptici

Avimimus ima dugačak koštani rep. Prednji su mu udovi bili prekratki da bi mogao letjeti. Pretpostavlja se da su bili prekriveni perjem jer su pronađeni tragovi na kostima prednjih ruku koji podsjećaju na spone ptičjih krila. Smatra se da je možda bio biljojed ali da se hranio i kukcima i malenim gmazovima koje je lovio trčeći i poskakujući kao da je htio poletjeti.

Slika 8 Oviraptor poznati je kradljivac jaja.

Oviraptor je dinosaur visok gotovo 2 metra i težak 400 kilograma. Volio je krasti i jesti jaja drugih dinosaura. Vjeruje se da je s vremena na vrijeme jeo i jaja iz vlastitog gnijezda i vlastite vrste. Vrlo je brzo trčao. Glava mu je bila nalik na papiginu, bezuba kljuna te s neobično malenim rogom na nosu koji mu je služio za razbijanje.

LUBANJA TARBOSAURUSA – TYRONOSAUROSOVA ROĐAKA

Slika 9 Tarbosaurus

Slika 10 Baryonyx je dinosaur ribolovac

Baryonyx je bio dinosaur ribolovac. Bio je doista čudan dinosaur zbog čeljusti duge 1m koje su mu davale lažni izgled krokodila. Živio je u Europi i sjevernoj Africi. Neki znanstvenici potvrđuju dokazima da se je hranio ribama jer su u njegovom tijelu pronađeni ostaci riblje ljuske. S obzirom na svoju veličinu nije se hranio samo ribama već je lovio i na kopnu. Uspravljen na stražnje noge bio je visok 4 metra, no ka da miruje i odmara radi to na četiri noge. Imao je dugu i zavinutu pandžu dugačku gotovo 30 cm pa je gacajući obalama rijeka i jezera s njome uspio upecati ribe.

Kompsognat je bio sičušni dinosaur veličine kokoši iz jurskog razdoblja. Hvatao je male životinje poput guštera i kukaca. Imao je velike oči i snažne kanđe. Bio je lagane građe sa šupljim kostima , dugačak i savitljiv vrat te je mogao brzo trčati na stražnjim nogama služeći se repom da održi ravnotežu.

Slika 11 Mikroraptor dok lovi

Mikroraptor je okrunjen za najmanjeg dinosaura. Živio je prije 130 milijuna godina u razdoblju krede. Otkriven je u Kini. Imao je velika pera za letenje na prednjim i stražnjim nogama

Musaur je najmanji ikada pronađeni fosil dinosaura. Njegov fosil je nazvan musaur ili mišji gušter. Dug je samo 18 cm i za njega se smatralo da je najmanja vrsta dinosaura. Međutim danas znanstvenici mislie da je to bio kostur bebe prosauropoda koji bi s vremenom možda dosegnula težinu veću od 120 kg.

Prva cjelovita fosilizirana jaja dinosaura nađena su 1869 godine u Francuskoj i najprije se je smatralo da pripadaju kakvom golemom krokodilu. Danas znamo da ih je izlegao sauropod

HIPSELOSAUR.

Prije 250 milijuna godina ledene kape Sjevernog i Južnog pola još nisu bile formirane. U njima su se razvili neobični gmazovi i žive tijekom 100 milijuna godina, hraneći se ribom i divovskim školjkama.

To su bili :

PLAKODONTI –neobični gmazovi sa dosta malenim vratom, duljim ili kraćim repom , zdepastim i jakom nogama pomoću kojih su hodali po morskom dnu u potrazi za hranom. Bili su prilično tromi i spori. Plakodonti imaju zube čak i na nepcu. Oni su preci današnjih kornjača i ne razlikuju se mnogo.

NOTHOSAURUSI – su morski gmazovi veličine 20centimetara do 4 metra . Gubica im je puna oštrih zuba. Dvije ili četiri lagano razdvojene peraje služe im kao vesla. Morski gmazovi nisu dinosauri iako su im nalik . Živjeli su u svim svjetskim morima.

ICHTHYOSAURI – imaju glatka i vretenasta tijela. To su lovci dugački više od 10m, nalik su današnjim dupinima. Imaju goleme oči kako bi izdaleka ugledali ribe i mekušce koje hvataju svojim dugačkim ,izduženim ustima u kojima imaju više od 200 zubi. Rađaju žive mladunce.

PLESIOSAURI – su gmazovi koji žive na otvorenom moru. Četiri velike peraje nalik onima kao što imaju kitovi omogućuju im da se velikm brzinom odmaknu od obale.

ELASMOSAURUS – je prvak među čudovištima. Ima golem vrat koji je vrlo pokretljiv. Vrat mu se sastoji od 32 do 76 kralježaka, a dugačak je 13 metara i završava malenom glavom koja ima svega 30 centimetara. To je strašan grabežljivac koji živi u morim u doba krede i vodi užasne bitke s drugim plesiosaurima.

MOSASAURI – veliki morski gušteri gipka i vitka tijela .Pronađeni su fosili Mosasaura dugački 15 metara. Ti grabežljivci napadali su male Plesiosaure koji bi odlučili otplivati do obale.

LETEĆI GMAZOVI su životinje nazvane pterosauri. Oni nisu preci ptica. Imaju neke sličnosti kao što su veličina mozga, sastav pluća, lagan kostur šupljih kostiju. Svi imaju dugačak kljun. Moguće je da su nesli jaja ali nema dokaza za tu pretpostavku. Imaju neobična krila , odnosno kožne membrane poput današnjih šišmiša.

EUDIMORPHODON je pterosaur s početka jure. Ima golemu glavu u odnosu na tijelo, čeljusti jake poput krokodilovih i veliki kljun koji podsjeća na pelikana. Neobično je to što sprijeda ima vrlo oštre zube a ima vrlo male i zbijene. Hrani se kukcima koje hvata u letu ili vrlo brzo trči z malim gušterima.

PTERANODON je najpoznatiji pterosaur. To je stvorenje iz noćne more. Vrat mu je vrlo pokretljiv, oči velike, kljun bez zuba ali savršeno prilagođen hvatanju riba i mekušaca.

Slika 12 Pteranodon

REKORDERI U SVIM KATEGORIJAMA

TYRANNOSAURUS – najkrvoločniji

DROMICEIOMIMUS – najbrži

COMPSOGNATUS – najmanji

DIPLODOCUS – najdulji

MAMENCHISAURUS – najdulji vrat

BAROSAURUS – najteži

STEGOSAURUS – najmanji mozak

TOROSAURUS – najdulja lubanja

BARYONIX – najveća pandža

TAJANSTVENI NESTANAK DINOSAURA

Prije 65 milijuna godina , na kraju mezozoika, svi su dinosauri naglo nestali sa Zemlje. Znanstvenici se još uvijek ne mogu složiti što je dovelo do tog čudnog događaja. Ne zna se jeli došlo do prirodne katastrofe, znatne klimatske promjene, nagle smrti ili lagano izumiranje.

Pretpostavlja se da je došlo do smrti iz svemira. Meteorit ili kometa promjera 10 kilometara udarila je u Zemlju brzinom od 100 00 kilometara na sat i stvorila na površini krater promjera 150 kilometara. Taj je sudar izazvao nagle klimatske promjene. Ono što je u svemu tome točno je da je u stijenama koje dolaze iz prije 65 milijuna godina pronađen iridij, metal koji je vrlo rijedak na Zemlji. Tog metala ima u kometama. Dan danas mjesto udara još uvijek nije s sigurnošću potvrđeno.

Također se smatra da je za njihov nestanak kriva divovska erupcija vulkana. Dio Zemlje bio je prekriven debljim slojem lave debelim 3 kilometra. Kroz njih nije dopiralo sunce pa su uginule biljke, životinje. Otrovi iz vulkana su zatrovali atmosferu. Na zemlju su počele padati kisele kiše.

Analizom starih stijena došlo se do zaključka da se krajem mezozoika razina mora spustila oko 200 metara izazvavši smanjenje vegetacije. Ta velika oseka možda je bila glavni uzrok nestanka brojnih morskih vrsta koje su živjele u doba dinosaura. Klima se jako promijenila, ljeta su postala jako vruća a zime jako hladne. Vjeruje se da se dinosauri nisu mogli prilagoditi temperaturnim razlikama .

Izumiranje dinosaura je još jedna od mnogih tajni koju ni znanost ne može objasniti.

S sigurnošću ne možemo reći jesu li ljudi i dinosauri živjeli u isto doba jer su se počele pojavljivati teorije i istraživanja kamo se povezuje mogućnost da su ljudi i dinosauri živjeli u isto doba.

Toliko informacija o dinosaurima imamo zahvaljujući istraživanjima, objavljenim sadržajima.